Početkom korizme, od 5. do 8. ožujka 2022. u Župi sv. Petra apostola u Ivanić-Gradu održana je korizmena duhovna obnova koju su predvodili fra Stjepan Brčina sa zborom mladih sa Sv. Duha iz Zagreba i dr. sc. fra Domagoj Volarević, profesor liturgije sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Prvi dan duhovne obnove
Prvi dan duhovne obnove u subotu, 5. ožujka 2022.,predvodio je fra Stjepan Brčina uz pratnju zbora mladih sa Svetog Duha koji su svojom pjesmom upotpunili slavljenje.
Fra Stjepan Brčina u svojoj je homiliji govorio o kušnjama i napastima. Kršćanin je često opterećen kušnjama u svom životu. Žalosno je da je netko kršćanin , a nema kušnji ni napasti. To znači da nismo Kristovi. Kušnji se boji onaj koji ne poznaje Boga.
Predvoditelj slavlja spominje svetu Tereziju Avilsku govoreći o nepromišljenoj revnosti u molitvi koja može uroditi umorom i zasićenošću, što dovodi do odustajanja od vjere i od Boga.
Govoreći o čovjekovoj neposlušnosti, fra Stjepan Brčina navodi samovoljno tumačenje vjere. To se često očituje u tvrdnji da vjerujemo, ali ne idemo u crkvu.
Potom slijedi tumačenje gorljivosti i sklonosti kritiziranju, osobito kod aktivnih vjernika u Crkvi. Isto je i s rastresenošću kad tvrdimo kako nemamo vremena za molitvu i misu.
Vjernici često prikazuju Boga nepravednim. To prikazuje i Sveto pismo u evanđeoskom tekstu o Božjem pozivu u vinograd i razočaranosti onih koji su svojom plaćom izjednačeni s onima koji su se u istom vinogradu našli na kratko vrijeme.
Zamka je isto tako ako vidimo samo grijeh, ali ne i Božje milosrđe koje sve prašta.
Predvoditelj postavlja pitanje: koliko smo duhovno slobodni? Često prodajemo duše za tjelesno zdravlje. No važno je ne izgubiti dušu radi tijela.
U ovoj se korizmi možemo zapitati: jesam li ja Božje dijete? Da, ukoliko vjerujem da je Bog ljubav i da se osjećam ljubljenim od Boga.
Kako se bliži vrijeme velikih ispovijedi, fra Stjepan Brčina upozorava na napasti loših ispovijedi. Kameno srce neće biti osjetljivo na različite povrede drugih, ali ne i na Boga. Čovjekova isključenost i indiferentnost prema onome što nas okružuje, pokazuje nesretne katolike poput hodajućih leševa nazivajući ih i obijeljenim grobovima. Važno je biti unutar Crkve i djelovati. Sveprisutno pitanje postavljeno je i danas: zašto ne privlačimo vjernike u Crkvu? Zatvorili smo svoje srce Duhu Svetom. Ne možemo reći Abba Oče ako u nama nema Duha Svetoga. On nas posvećuje i mijenja. Hula protiv Duha Svetoga nikada se neće oprostiti.
Nakon svete mise uslijedilo je klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom usredotočeno na promjenu srca i njegovo iscjeljenje.
Drugi dan duhovne obnove
Drugi dan korizmene duhovne obnove ( 6.3.2022.) predvodio je fra Domagoj Volarević, profesor liturgije s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu
U uvodnom dijelu misnog slavlja fra Domagoj nas je uveo u smisao korizme. Korizma nije odricanje, nego dublje poniranje i osluškivanje Božje riječi.
Nadalje, predvoditelj misnog slavlja u svojoj homiliji govori o darovima Duha Svetoga, s osobitim naglaskom na dar mudrosti i dar razuma. Onaj tko želi slijediti Boga, treba koristiti darove kako bi spoznao samog Boga. Pod spoznajom se podrazumijeva prihvaćanje srcem i pristajanje.
Uz korizmu je vezana slika pustinje. Pustinja izoštrava osjetila i omogućuje osluškivanje sebe micanjem nepoželjnog i suvišnog iz svog života. Tako se otvaraju prostori za slušanje Božje riječi.
Treći dan duhovne obnove
Treći dan korizmene duhovne obnove (7.3.2022.) predvodio je fra Domagoj Volarević misnim slavljem i katehezom o liturgijskoj godini s naglaskom na korizmi.
Predvoditelj misnog slavlja u jezgrovitoj homiliji tumači poimanje kršćanstva koje se očituje u prepoznavanju sebe kao slike Božje i u slici poslušnog srca: tko posluša svoje srce u činjenju dobra drugima, poslušao je Boga.
Fra Domagoj Volarević uveo nas je u tumačenje liturgijske godine. Na blagdan Bogojavljenja naviješta se datum Vazma. Od Vazma proistječu svi sveti dani: pomični blagdani (Pepelnica, Uzašašće Gospodinovo, Pedesetnica, početak došašća) kao i fiksni blagdani (Petrovo, Velika Gospa).
Krist je središte vazmenog otajstva i liturgijska godina počinje došašćem što se u liturgiji očituje ljubičastom bojom. Potom slijedi Božić i božićno vrijeme u bijeloj boji, prvi dio vremena kroz godinu u zelenoj boji, korizma u ljubičastoj boji, Cvjetnica u crvenoj boji iza koje slijedi Veliki tjedan. Korizma završava misom Gospodnjom na Veliki četvrtak, a potom slijedi vazmeno trodnevlje i Uskrs. Uskrs dolazi u nedjelju nakon prvog proljetnog uštapa.Vazmeno vrijeme traje 50 dana. Blagdan Duhova dolazi 40 dana nakon Uskrsa i obilježava ga crvena boja. Blagdane Presvetog Trojstva i Tijelova obilježava bijela boja. Slijedi drugi dio razdoblja kroz godinu u zelenoj boji. Liturgijska godina završava u subotu nakon blagdana Krista Kralja koji obilježava bijela boja .
Bit korizme je spoznati značaj vlastitog krštenja , a potom dolaze obraćenje i pokora. Korizmeno vrijeme obuhvaća šest nedjelja.
Prva nedjelja u misnim čitanjima prikazuje Isusovu kušnju u pustinji. Ona je povezana s našim kušnjama.
Druga nedjelja tumač i Isusovo preobraženje, a ona ujedno progovara i o našem unutarnjem preobraženju, odnosno promjeni našeg srca.
Treća nedjelja govori o susretu Isusa i Samarijanke na Jakovljevu zdencu. To nas evanđelje upućuje na prihvaćanje Krista kao žive vode i ujedno je nagovještaj vazmenog bdijenja.
Četvrta nedjelja govori o ozdravljenju slijepca od rođenja. Isus je svjetlo svijeta i uskrsna svijeća je sam Krist koji čovjeku vraća vid.
Peta nedjelja prikazuje Lazarovo uskrsnuće , odnosno vraćanje čovjeka u život.
Šesta nedjelja je Cvjetnica i otajstvo muke, smrti i uskrsnuća.
Na kraju fra Domagoj Volarević zaključuje sržnom porukom: preko obraćenja i pokore trebali bismo se sjetiti svog krštenja. Time ostvarujemo cjelovitost korizme.
Četvrti dan duhovne obnove
Četvrti dan korizmene duhovne obnove (8.3.2022.) ujedno je i završetak duhovne obnove, ali za nas vjernike značajni početak korizmenog hoda. Fra Domagoj Volarević je u svojoj homiliji prikazao važnost molitve u životu kršćana. Molitva je tkivo koje našem životu daje smisao. Gospodin nam daje svoju molitvu, a mi kao sluge Božje iskoristimo njegove riječi.
Nakon misnog slavlja uslijedila je kateheza o krštenju. Fra Domagoj navodi naziv krst kao posebni naziv za sakrament. Bit korizme je prisjećanje na naše krštenje. Treći dio vazmenog bdijenja je krsna služba. U krštenju se očituje otvorenost pashalnom misteriju.
Dijelovi obreda krštenja:
- Uvodni obred je obred primanja u kojem se roditelje pita o davanju imena djetetu. Imenovanje djeteta je znak koji označava čovjeka za cijeli život. Dijete nije vlasništvo, nego Božji dar. Roditeljska je obveza odgajati dijete u vjeri, a to znači učiti dijete zapovijedi ljubavi: ljubavi prema Gospodinu i prema bližnjem.
- Služba riječi po kojoj Božja milost djeluje preko Božje riječi.
- Krštenje sadrži : otklinjanje (egzorcizam), blagoslov vode, samo krštenje i eksplikativni obred (objašnjenje onog što se dogodilo činom krštenja).
- Zaključak sadrži blagoslov roditelja.
Potom nas predavač uvodi u značenje vode. Simbolika pranja se očituje u spoznaji da nas pere milost Božja. Voda dobiva Božju snagu.
Fra Domagoj nas je na kraju potaknuo kako nam valja razmišljati o zahtjevima krštenja. Također nam valja slaviti dan našeg krštenja. Na kraju se vraćamo bitnom obilježju korizme koje se očituje u spoznavanju značaja vlastitog krštenja.
Pripremila: Mirjana Banković-Malečić
(Izvor fotografija: Ivan Ojdanić & mladi iz župe Sv. Duha Zagreb / Župa sv. Petra apostola Ivanić-Grad)
Obnova 2022 
